Odluka o troškovima postupka donijeta je pravilnom primjenom odredbe člana 386 stav 1, a u vezi sa čl. 387 ZPP i čl. 396 stav 1 i 2 ZPP, jer su tuženom na opredjeljen zahtjev postavljen do zaključenja glavne rasprave dosuđeni troškovi postupka, koji se odnose odgovor na tužbu sa paušalnom nagradom u iznosu od 200,00 KM, zastupanje tuženog po punomoćniku na ročištima 07.09.2016. godine i 20.06.2018. godine u iznosima od po 200,00 KM, što sve ukupno iznosi 600,00 KM. Kako ni drugi žalbeni prigovori tužioca, ne mogu uticati na drugačiji ishod ovog postupka, nalazeći da je prvostepeni sud donoseći pobijanu odluku pravilno primjenio materijalno pravo, valjalo je žalbu odbiti, pobijanu presudu potvrditi primjenom odredbe člana 226 i čl. 235 tačka 2 ZPP. Imajući u vidu da tužilac nije uspio sa žalbom u pobijanju pravilnosti i zakonitosti prvostepene presude, ovaj sud je na osnovu odredbe člana 397 stav 1 ZPP, a u vezi sa članom 386 stav 1 istog zakona, odbio zahtjev tužioca za naknadu troškova sastava žalbe, opredijeljen na iznos od 300,00 KM. Navodi odgovora na žalbu nisu imali uticaja na odluku o žalbi, pa se zbog toga troškovi sastava odgovora na žalbu ne mogu smatrati potrebnim troškovima ovog žalbenog postupka u smislu odredbe člana 387 stav 1 ZPP. Zbog toga je odbijen zahtjev tuženog za naknadu troškova sastava odgovora na žalbu u iznosu od 300,00 KM. Predsjednik vijeća Mirjana Radević