31 apelaciju predočio i Plan obezbjeđenja fizičke zaštite otvaranja manifestacije koji je ova agencija sačinila i koji je, uz najavu skupa, dostavljen i PU. Najzad, Ustavni sud zapaža da je apelant još u prijavi najave skupa, obrazlažući razloge zbog kojih smatra da je potrebno da obezbjeđenje skupa osigura i policija, pored ostalog istakao da smatra da je to potrebno posebno na mjestima oko lokacija održavanja Festivala zbog mogućih „sačekuša“. Na dan otvaranja Festivala, pored incidenta koji se dogodio između pristalica i protivnika Festivala pred Akademijom likovnih umjetnosti, u kojoj je održana ceremonija otvaranja, proizlazi da je sedam lica učesnika/posjetilaca Festivala napadnuto i tom prilikom zadobilo lakše i teže tjelesne povrede upravo u „sačekušama“. S tim u vezi Ustavni sud primjećuje da je PU vodila i disciplinske postupke protiv pojedinih policijskih službenika koji su upravo bili raspoređeni na obezbjeđenju mjesta na kojim su se napadi dogodili. Najzad, iz odgovora KT kao ni MUP-a na navode iz apelacije ne proizlazi da su, bilo protiv lica koje je apelant označio kao organizatora Festivala, bilo protiv zaštitarske agencije koju je angažovao, zbog eventualnih propusta, vođeni postupci u smislu Zakona o javnom okupljanju. 108. Ustavni sud primjećuje da je KZFBiH u relevantnom periodu, u skladu s pozitivnom obavezom javnih vlasti da zaštite mirne demonstracije, propisivao kao krivično djelo sprečavanje i ometanje javnog okupljanja (član 190). Međutim, kada se imaju u vidu okolnosti konkretnog slučaja proizlazi da su javne vlasti propustile da preduzmu razumne i prikladne mjere kako bi spriječile sukob između pristalica i protivnika Festivala, kao i pojedinačne napade na učesnike Festivala koji su uslijedili nakon toga. 109. Zatim, u konkretnom slučaju se nameće pitanje i da li je i sam odnos javnih vlasti prema organizovanju i održavanju Festivala doprinio izbijanju nasilja koje se desilo na dan njegovog otvaranja. 110. Ustavni sud primjećuje da je Festival organizovan s ciljem da predstavi životne priče LGBTIQ osoba – njihov svakodnevni život, ljubavi, veze, prijateljstva, porodice, aktivnosti, strahove i druga životna pitanja s kojim se susreću u svojoj svakodnevnici, te da se radilo o prvom takvom događaju na prostorima BiH. Isticanje pripadnosti, kao što je i pripadnosti LGBTIQ populaciji, te zaštita i razvoj njenog identiteta i vrijednosti, ne može predstavljati prijetnju „demokratskom društvu“ čak i kada može biti uzrok za tenzije (vidi, mutadis mutandis, Evropski sud, Sidiropoulos i drugi protiv Grčke, presuda od 10. jula 1998. godine, Izvještaji 1998-IV, pp. 1615, stav 41). Naime, nastanak tenzija jedna je od neizbježnih posljedica u pluralizmu kada se slobodno raspravlja o različitim idejama. U takvim okolnostima uloga javne vlasti nije da uzrok tenzija otkloni eliminišući pluralizam, nego da osigura da suprotstavljene grupe tolerišu jedna drugu (vidi naprijed citiranu, Plattform “Ärzte für das Leben”, p. 12, stav 32. i Serif protiv Grčke,